Kalkulator dopunskog rada
RS: PIO 18,5% + porez 13% — trošak poslodavca = bruto, bez dodatnih doprinosa.
FBiH: Dopunski rad u FBiH regulisan je Zakonom o radu FBiH, ali poresko-doprinski tretman naknade zavisi od oblika ugovora (radni odnos na nepuno radno vrijeme vs. ugovor o djelu) i statusa izvođača.
Za rad na nepuno radno vrijeme kod drugog poslodavca u FBiH primjenjuju se standardne stope doprinosa i poreza kao za redovni radni odnos (31% doprinosi radnika + 5% poslodavca + 10% porez). Za ugovor o djelu pogledajte Kalkulator ugovora o djelu.
Struktura naknade — RS
Neto = Bruto − PIO(18,5%) − Porez(13% × (Bruto − PIO))
Primjer: Bruto 1.000 KM
− PIO: 185,00 KM · − Porez: 105,95 KM · = Neto: 709,05 KM
Efektivna stopa odbitaka: 29,1% · Trošak isplatioca: 1.000,00 KM
Dopunski rad vs. redovni radni odnos (RS)
| Stavka | Dopunski rad | Redovni radni odnos |
|---|---|---|
| PIO (radnik) | 18,5% | 18,5% |
| Zdravstveno (radnik) | 0% | 10,2% |
| Nezaposlenost (radnik) | 0% | 0,6% |
| Dječija zaštita (radnik) | 0% | 1,7% |
| Porez | 13% (ostali doh.) | 8% (lična primanja) |
| Doprinosi na teret posl. | 0% | ~0% (mali dodaci) |
| Neto od 1.000 KM bruto | 709,05 KM | ~594 KM (bez odbitka) |
Česta pitanja
- Šta je dopunski rad i ko ima pravo na njega?
- Dopunski rad je rad koji radnik obavlja kod drugog poslodavca, uz već postojeći puni radni odnos (ili nepuni koji ne dostiže puno radno vrijeme). U Republici Srpskoj, Zakon o radu RS, Član 207, dozvoljava dopunski rad do polovine punog radnog vremena (tj. do 20 sati sedmično), bez obavezne saglasnosti prvog poslodavca — pod uvjetom da se radno vrijeme ne podudara i da ne postoji klauzula zabrane konkurencije.
- Koje stope poreza i doprinosa se primjenjuju na dopunski rad u RS?
- Naknada za dopunski rad u RS tretira se kao 'ostali dohodak' i oporezuje se stopom od 13% (ne standardnih 8% koji važi za lična primanja). Jedini doprinos koji se plaća je PIO po stopi 18,5% od bruto naknade. Zdravstveno osiguranje, osiguranje od nezaposlenosti i dječija zaštita se ne plaćaju — radnik je već osiguran po osnovu primarnog radnog odnosa.
- Ko plaća poreze i doprinose na dopunski rad?
- Isplatilac (poslodavac kod kojeg se obavlja dopunski rad) je odgovoran za obračun, obustavu i uplatu poreza i doprinosa po odbitku — pri svakoj isplati naknade. Radnik prima neto iznos, a porezi i doprinosi se uplaćuju direktno Poreskoj upravi RS od strane isplatioca.
- Koliko košta poslodavca dopunski rad u RS?
- Ukupan trošak isplatioca je tačno bruto ugovorena naknada — nema doprinosa na teret isplatioca (za razliku od redovnog radnog odnosa gdje poslodavac dodaje manje takse). Isplatilac plaća tačno onaj iznos koji je ugovorom dogovoren kao bruto, a sve odbitke (PIO + porez) uzima iz te iznosa i prosljeđuje Poreskoj upravi.
- Može li poslodavac zabraniti dopunski rad?
- U RS, Zakon o radu ne zahtijeva saglasnost prvog poslodavca za dopunski rad, osim ako ugovor o radu ili pravilnik o radu izričito propisuju klauzulu o zabrani konkurencije (Zakon o radu RS, Član 167). Ako takva klauzula postoji i radnik radi kod konkurentske firme, poslodavac može pokrenuti disciplinski postupak. Ako nema klauzule, radnik slobodno zaključuje ugovor o dopunskom radu.
Pogledajte i
Kalkulator ugovora o djelu — za obračun naknade po ugovoru o djelu (FBiH i RS).
Kalkulator plate (bruto↔neto) — za standardni radni odnos.
RS: Zakon o radu RS (Sl. glasnik RS 1/2016 i izmjene), Član 207 (dopunski rad) i Član 167 (zabrana konkurencije). Poresko-doprinski tretman: Zakon o doprinosima RS (PIO 18,5%) + Zakon o porezu na dohodak RS (ostali dohodak, stopa 13%). Stope verificirane 2026-07-10. Iznosi su informativni.